Why is it important a balanced intake of omega-3 and omega-6 fatty acids?

Translation in serbian

Nedostatak omega-3 masnih kiselina povezan jesa pojavom više od 50 zdravstvenih poremećaja i bolesti uključujući tumore, bolesti srca i krvnih sudova, dijabetes, moždani udar i artritis.

Gledajući u prošlost uočavamo da su omega- 3 i omega- 6 masne kiseline u ishrani čoveka bile zastupljene u identičnoj proporciji. Ove masne kiseline su dve od 59 poznatih esencijalnih nutrijenata, što znači da se ne mogu sintetisati u telu, već se moraju unositi putem hrane, odnosno dodataka ishrani. Uspostavljanje fine ravnoteže obe omega masne kiseline u organizmu je veoma značajno jer one regulišu na hiljade metaboličkih funkcija preko prostaglandina.

Degenerativne bolesti u industrijski razvijenim zemljama rastu linearno sa eliminacijom omega – 3 uz povećan udeo omega- 6 masnih kiselina u ishrani. U ishrani stanovnika zapadne Evrope odnos zastupljenosti omega-6 i omega-3 masnih kiselina iznosi 10:1, a preporučen unos je od 2:1 do 4:1. Dominantan unos omega-6 masnih kiselina može dovesti do porasta pojave hroničnih inflamatornih oboljenja, kardiovaskularnih bolesti, zloćudnih tumora.

OMEGA-6

Najznačajnija je linoleinska kiselina, a prehrambeni izvori su biljna ulja, živinsko meso, jaja, avokado, orašasti plodovi, žitarice, hleb od celog zrna.

Ishrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama, naročito omega-6 masnim kiselinama doprinosi snižavanju ukupnog i LDL holesterola u krvi. Ove masne kiseline pokazale su korisno dejstvo kod lečenja simptoma hroničnih bolesti.

OMEGA-3

Najznačajnija je alfa-linoleinska kiselina. Glavni izvori su plava riba (tunjevina, haringa, sardina, skuša, losos) i riblje ulje, orasi, leguminoze (pasulj, grašak, sočivo), hladno ceđeno maslinovo ulje, ulje uljane repice, laneno ulje.

Efekat omega-3 na zdravstveno stanje bio je predmet niza ispitivanja. Potvrđeni su pozitivni učinci konzumacije ovih masnih kiselina, ali se i dalje istražuje koje su optimalne dnevne količine u ishrani. Omega-3 su neophodne za pravilan rast i razvoj, pozitivno utiču na kardiovaskularno zdravlje, smanjuju hronične upalne procese, poboljšavaju moždanu funkciju, utiču na topljenje masnih naslaga, poboljšavaju osetljivost tkiva na insulin, deluju na snižavanje krvnog pritiska, doprinose smanjenju koncentracije triglicerida u krvi, učestvuju u kontroli imunog odgovora i nivoa hormona, doprinose gustini koštanog tkiva.

S obzirom na to da su efekti omega-3 nezasićenih masnih kiselina na krvni pritisak i zdravstveno stanje dijabetičara nedovoljno istraženi, smatra se da upotreba suplemenata iz ribljih ulja nije preporučljiva zbog povećane sklonosti ka krvarenjima, kao i zbog moguće intoksikacije vitaminima A i D. Iz tog razloga preporučuje se konzumacija plave ribe, koja sadrži omega-3 nezasićene masne kiseline (tuna, sitna plava riba), jednom ili više puta nedeljno. Osim omega-3 masnih kiselina, konzumacija sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma za visokokvalitetnim belančevinama, kalcijumom i fosforom.

Degenerativne bolesti uzrokuju smrt više od dve trećine stanovnika razvijenih zemalja. Letalni ishod je najvećim delom rezultat prehrambenih navika baziranih na neznanju, ali i zanemarivanju poznatih činjenica. Kako smo i mi prirodni biološki organizmi moramo se povinovati zakonima prirode, odnosno načinu života i ishrane koja nam je genetski zapisana. Ako unosimo odgovarajuću vrstu masnoća u odgovarajućoj količini i ravnoteži, koristeći preporučene načine pripreme namirnica u ishrani, oni postaju graditelji našeg zdravlja.