“Dobre” bakterije jedu kalorije?

Značaj sekretor statusa u regulaciji metabolizma a samim tim normalizacije telesne težine.

Crvene krvne ćelije na svojoj površini imaju različite glikoproteine (antigene). Kod većine ljudi ti antigeni se nalaze i na površini drugih ćelija uključujući i one koje oblažu zidove naše usne šupljine, creva i želuca. Ovi antigeni kodirani su genima za fukozil transferazu FUT1 (za crvene krvne ćelije) i FUT2 (za ćelije mukoznog tkiva). Mutacija u oba alela FUT2 gena onemogućava nastanak antigena na površini ćelija mukoznih tkiva. Osobe koje imaju takvu mutaciju su nesekretori (genotip A/A) i kao takvi su izuzetno otporni na viruse poput norovirusa koji uzrokuje želudačanu virozu (mučnina, povraćanje, dijareja, bol u stomaku, opšta slabost, bol u mišićima, glavobolja, kašalj, granična temperatura). Naime, da bi virus mogao napasti ćeliju potrebno je da se na nju veže pomoću njenih antigena, a kako nesekretori na površini svojih ćelija nemaju te antigene, virus ih ne može napasti.

Crvene krvne ćelije na svojoj površini imaju antigene. Antigeni postoje takođe i na drugim vrstama ćelija, uključujući one koje oblažu zidove creva i želuca. Osobe koje na površini svojih ćelija imaju antigene su sekretori, a oni bez su nesekretori (zbog mutacije u genu FUT2).  Slika preuzeta sa http://blog.personalgenomes.org/page/6/

 

Sa druge strane prisustvo antigena kod sekretora u sistemu za varenje je hrana ,,dobrim” bakterijama. “Dobre” bakterije ili probiotici su normalni stanovnici našeg sistema za varenje, stoga je njihovo prisustvo i uloga koju obavljaju unutar organizma jako važna. Ove bakterije osim što pomažu procesu varenja, štite organizam od patogenih bakterija. S obzirom da osobe sekretori stalno izlučuju šećere u sistem za varenje, “dobre” bakterije imaju neprekidni izvor hrane, a sam sekretor ima višestruku korist. Sa druge strane nesekretori ne oslobađaju šećere u sistem za varenje, samim tim nema hrane za “dobre” bakterije, čime se njihova količina znatno smanjuje. Zbog njihovog nedostatka nesekretori su podložniji problemima varenja, gojaznosti, bolestima uzrokovanim napadima štetnih bakterija iz okoline.

Nosiocima mutacije koja za rezultat ima predhodno navedene probleme savetuje se unos “dobrih” bakterija (probiotika) putem hrane. Takođe, nesekretori imaju smanjenu aktivnost enzima koji pomaže varenju masti, što je razlog izbegavnja masne hrane.

Zašto je važno određivanje sekretor statusa?

  • određeni sekretor status povezan je sa povećanim rizikom od nekih bolesti (poput urinarnih infekcija, dijabetesa, bolesti sistema za varenje i sl.).
  • zbog prilagođavanja ishrane s obzirom na sekretor status osobe. Kroz prilagođenu i pravilnu ishranu osoba se može, ne samo rešiti suvišnih kilograma, već i smanjiti rizik od nekih bolesti koje su povezane sa određenim sekretor statusom.

Genetički test se zasniva na određivanju prisustva mutacije u FUT2 genu. Nesekretori na određenoj poziciji u genu FUT2 imaju mutaciju u kojoj je guanin zamenjen adeninom. Najnovija istraživanja pokazuju da 20% populacije pripadaju nesekretorima, što znači da bi svaka peta osoba trebalo da obrati pažnju na više faktora kako bi dijeta bila uspešnija.

Sekretor status se određuje analizom gena FUT2  (gen za enzim fukoziltransferazu 2)